Okružni sud u njemačkom gradu Ahenu osudio je Rožajca Safeta Kalića na četiri godina robije zbog sumnje da je kao saučesnik izvršio krivično djelo neovlašćena proizvodnja i stavljanje u promet opojnih droga. Pošto je u pritvoru proveo više od tri godine, nakon što mu je odobren uslovni otpust, očekuje se da će biti pušten na slobodu krajem januara sledeće godine, potvrđeno je „Danu” iz više izvora.
Kaliću je u Njemačkoj suđeno u odsustvu i presuda je donijeta ranije. Međutim, kada je uhapšen, pokrenut je novi postupak, u kojem je ponovo osuđen.
Odluka suda u Ahenu dokazuje da je Kalić novac zarađivao od prodaje heroina, što je bilo predikatno krivično djelo na suđenju za pranje novca u Crnoj Gori, pa zato čudi što su ovdašnji sudovi donijeli oslobađajuću presudu, na osnovu koje će tom Rožajcu biti isplaćena ogromna novčana naknada.
Vlasti u Njemačkoj Kalića terete za više krivičnih djela u vezi sa prodajom droge u periodu od 1995. do 1996. godine. Iako ga je Crna Gora potraživala zbog optužbi za pranje novca, austrijske vlasti su ga predale Njemačkoj, koja ga je tražila zbog izdržavanja zatvorske kazne, jer ih je na to obavezivao evropski nalog za hapšenje koji važi među zemljama Evropske unije.
Kalić se trenutno nalazi u zatvoru u Ahenu, gradu na zapadu Njemačke, na granici sa Holandijom i Belgijom, a po izlasku na slobu moći će nesmetano da se vrati u Crnu Goru, pošto je pred Višim sudom u Bijelom Polju oslobođen krivice za pranje novca. Nakon izricanja te oslobađajuće presude, sud je ukinuo i međunarodnu potjernicu za njim. Po slovu iste presude, država će morati da mu vrati svu imovinu koja je njemu i njegovoj porodici bila privremeno oduzeta.
Safet Kalić je nakon tri godine bjekstva uhapšen 20. oktobra 2014. godine, kada je sa lažnim pasošem sa Kosova i Metohije stigao u Beč. Lišen je slobode dan prije nego što je u bjelopoljskom Višem sudu trebalo da bude objavljena presuda za pranje novca.
Viši sud je raspisao potjernicu za Kalićem 4. avgusta 2011. godine, odmah nakon pokretanja istrage protiv njega. Specijalno tužilaštvo je teretilo njega, njegovog brata Mersudina i suprugu Aminu da su u Crnoj Gori oprali 7,7 miliona eura stečenih prodajom droge u Njemačkoj.
Optužnica je teretila Kaliće da su se od 2005. do juna 2011. godine udružili da putem bankarskog i finansijskog poslovanja prikriju način pribavljanja novca za koji su znali da je pribavljen krivičnim djelom neovlašćena proizvodnja, držanje i stavljanje u promet opojnih droga, izvršenim od strane kriminalne organizacije čiji je jedan od organizatora bio Mersudin Kalić, zbog čega je pravosnažno osuđen u Njemačkoj.
Tužilaštvo je tvrdilo da su tako stečen novac uvodili u legalne novčane tokove preko bankarskih računa firmi čiji su osnivači okrivljeni i njihovi bliski srodnici, čime su prikrili porijeklo novca u ukupnom iznosu od 7.773.127,06 eura.
M.N.–M.V.P.
Pozivaju se na zaštitu ličnih podataka
Iz Ministarstva pravde su „Danu” saopštili da ne mogu da daju informaciju o presudi koja je u Njemačkoj izrečena Safetu Kaliću.
– Zakonom o zaštiti podataka o ličnosti propisana je zaštita podataka o ličnosti i obaveze rukovalaca ličnih podataka u svrhu te zaštite. U skladu s tim zakonom, lični podaci su sve informacije koje se odnose na fizičko lice čiji je identitet utvrđen ili se može utvrditi. Članom 14 zakona propisano je da se obrada ličnih podataka koja se odnosi na krivična djela može vršiti samo od strane ili pod nadzorom nadležnog državnog organa i ako su obezbijeđene mjere zaštite ličnih podatak u skladu sa zakonom. U skladu sa članom 123 stav 3 Krivičnog zakonika, podaci iz kaznene evidencije za fizičko lice mogu se dati samo sudu, državnom tužiocu i organu uprave nadležnom za poslove policije u vezi sa krivičnim postupkom koji se vodi protiv lica koje je ranije bilo osuđeno, organu za izvršenje krivičnih sankcija i organu koji učestvuje u postupku davanja amnestije, pomilovanja, rehabilitacije ili odlučivanja o prestanku pravnih posledica osude, kao i organima starateljstva, kad je to potrebno za vršenje poslova iz njihove nadležnosti. Imajući u vidu navedeno i činjenicu da se predmetni zahtjev odnosi na lične podatake, postoji zakonska obaveza zaštite ličnih podataka i onemogućavanja njihove obrade i dostupnosti osim od strane ili pod nadzorom nadležnog državnog organa – navela je Đina Popović, portparol Ministarstva pravde.